26. KOLOVOZA 2015. 14:48h

GENETSKA ANALIZA U kućnoj prašini živi u prosjeku 9000 mikroba

usisavač

Foto

Život
0

Tekst

U prašini u našim domovima u prosjeku živi 9000 vrsta mikroba, objavili su američki znanstvenici.

Kako prenosi BBC, znanstvenici sa sveučilišta Colorado analizirali su prašinu iz 1200 domaćinstava diljem SAD-a. Otkrili su da vrste bakterija i gljivica ovise o lokaciji kućanstva, o tome tko u njoj živi i ima li kućnih ljubimaca.

"Ovo što mi istražujemo zapravo su osnove prirodoslovlja", kaže profesor ekologije i evolucijske biologije Noah Fierer.

"Već dugo znamo da mikrobi žive u našim domovima. Mi se sada bavimo pravom staromodnom znanosti, da vidimo koliko variraju u prostoru", dodao je.

Znanstvenicima su uzorke poslali dobrovoljci iz 1200 američkih domova. Prikupljali su ih s dovratnika, mjesta koja se često zanemaruju pri čišćenju.

Genetska analiza pokazala je tamo obitava čitav "zvjerinjak" mikroskopskih stvorova.

Utvr?eno je da u prosječnom domaćinstvu ima 2000 vrsta gljivica. Me?u njima su najpoznatije plijesni - apsergillus, penicillium, alternaria i fusarium.

"Domaći" gljivični ekosustav, me?utim, uvelike ovisi o geografskoj lokaciji domaćinstva. "Većina gljivica u kuće stiže izvana. Donosimo ih na odjeći ili ulijeću kroz prozore", kaže Fierer.

"Ako želite živjeti s nekim drugim vrstama gljivica, najbolje se preseliti, po mogućnosti negdje daleko", dodao je.

Ustanovili su i da u prosječnom domaćinstvu "stanuje" i 7000 vrsta bakterija.

Neke od njih, poput stafilokoka i streptokoka, povezane su ljudskom kožom. Neke, poput fekalnih bakterija, povezane su s izmetom.

Ali u ovom slučaju, vrste bakterija ovise o tome tko, ili što, živi u kući.

"Ima bakterija koje su češće kod žena, ima onih koje su češće kod muškaraca, i to se jasno može vidjeti u kućnoj prašini. Naša su tijela nedvojben izvor mnogih bakterija koje završavaju u našim domaćinstvima", rekao je Fierer.

Raznolikosti bakterija pridonose i kućni ljubimci. I to mnogo. Samo na osnovu uzorka prašine znanstvenici su s 92-postotnom preciznošću mogli ustanoviti ima li u kućanstvu kućnih ljubimaca.

"Bilo nam je iznena?ujuće vidjeti da psi ili mačke imaju tako velik utjecaj na bakteriološki sastav. Veći od bilo kojeg drugog čimbenika", rekao je Fierer.

Ali to nije nužno loše, iako neki ljudi pate od alergija povezanih s kućnim ljubimcima. Iako su oko toga potrebna dodatna istraživanja, Fierer je napomenuo da "dosadašnji radovi ukazuju na to da življenje s psom u mla?oj dobi zapravo smanjuje alergije".

 

  • Intervju: Mirna Šitum (drugi dio)

    Profesoricu Mirnu Šitum, pročelnicu za zdravstvo grada Zagreba, najavili smo prije desetak dana kao HDZ-ov tajni adut u utrci za gradonačelnicu Zagreba ako se Zagrebu dogode prijevremeni izbori. Ugledna doktorica, sveučilišna profesorica, članica HAZU-a, dragovoljka Domovinskog rata koja je ranjena na prvoj crti bojišnice i koja od nedavno savladava i komunalne probleme kao predsjednica Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga činila se kao idealna osoba za tu političku bitku. No, u velikom razgovoru za portal dalje.com u kojem priča o svom životnom, znanstvenom i ratnom putu otkriva kako u politici ipak ima neke druge planove. HDZ-u, čija je članica, spremna se odazvati, ako je pozovu. Ali za neke druge dužnosti.

  • Intervju: Mirna Šitum (prvi dio)
  • Ella Henderson: Hold on, we are going home
  • Video koji je pogledan više od 6 milijuna puta!