23. SRPNJA 2015. 15:17h

BASTA PASTA Talijani sve manje konzumiraju tjesteninu

Tjestenina

Foto

Život
0

Tekst

Važan dio kolektivnog identiteta nacije za mnoge je Talijane konzumiranje tjestenine na bezbroj načina, no unatoč tomu prehrambene i kulinarske navike naših susjeda postupno se mijenjaju.
 
Penne all'arrabiata, spaghetti carbonara, lasagne, teško je pronaći neku drugu vrstu hrane koja se u tolikoj mjeri povezuje s Italijom kao što je to tjestenina. No, odnedavno si prehrambene i kulinarske navike Talijana izmijenjene, a konzumacija jela od tjestenine znatno je manja.
 
Istraživanje je pokazalo da je tijekom 2004. svaki stanovnik Italije godišnje konzumirao oko 28 kilograma tjestenine, a 2013. 25.3 kilograma, što je za deset posto manje.
 
Pad potrebe za konzumiranjem jela od tjestenine nije jedino što se u zemlji izmijenilo, kaže profesor nutricionizma na napuljskom sveučilištu, Gabriele Riccardi.
 
"Konzumiranje tjestenine, kruha i riže s vremenom se postupno smanjilo", kaže Riccardi, dodajući da se na drukčiji način i u drukčijim količinama konzumiraju i meso i povrće.
 
U nekadašnjoj klasičnoj rimskoj trattoriji nudila su se tradicionalna jela poput tjestenine ili pizze, a danas je izbor šarolikiji.
 
Brojni restorani u me?uvremenu na jelovnicima nude vegetarijanska i veganska jela kao i ona od organski proizvedene hrane. Iznimno su popularna i jela od kuskusa i kvinoje.
 
Usto je u ponudi sve više "stranih" jela, brze kineske hrane, česti su sushi barovi i franšize brze hrane koje turistima i mjesnom stanovništvu nude alternativu kuhinji u kojoj prevladava "pasta".
 
"Izmjene su posljedica nekoliko faktora koji su se dogodili istodobno. Prije svega, posrijedi je demografski faktor. Naime populacija je sve starija, sve je manje tradicionalnih obitelji i sve više samaca. Usto je u zemlju u posljednjim godinama uselio velik broj izbjeglica koji su sa sobom donijeli vlastite prehrambene navike, tradiciju i potrebe. Ne smijemo zaboraviti ni da je me?u mladima sve više onih koji vode računa o zdravim namirnicama, svojoj težini i broju kalorija koje unose u organizam. Većina ih tjesteninu izbjegava jer, po njihovim saznanjima deblja", kazao je profesor Riccardi.
 
"Tu su i izmjene u načinu života i životnim navikama, poput odlazaka na ručak ili večeru izvan doma, drukčije radno vrijeme, redovita vježba ili rekreacija, a prisutne su i velike kulturološke promjene. Primjerice, u Italiji se izmijenila uloga žene. Prije je bilo uobičajeno da 'mater familias' brine o prehrani svih članova obitelji, a oni su se svakodnevno okupljali za stolom. Danas mnoge mlade majke naručuju gotovo hranu ili obraćaju veću pozornost na zdravu prehranu", govori Riccardi.
 
Po izvješÄ‡ima UN-ove Organizacije za poljoprivredu i hranu (FAO) sve manje Talijana konzumira mediteransku kuhinju, zbog globalizacije i izmjene životnog stila. S tim se stajalištem slaže i direktor poznate talijanske tvrtke za proizvodnju tjestenine Paolo Barilla. "Kada sam bio dijete, nismo imali bog zna što u ponudi. Danas su stvari drukčije. Količina proizvoda koji se nude na tržištu utrostručila se, a to se odnosi i na proizvode od tjestenine".
 
Šire se i trendovi veganske, vegetarijanske kuhinje, organskih proizvoda, jela od cjelovitih žitarica i hrane bez glutena.
 
Unatoč izmjenama u prehrambenim navikama Talijana nije se izmijenila važnost koju pridaju hrani i jelu. Po istraživanju koje je proveo institut Censis 17,9 Talijana smatra da je važnost dobre hrane pitanje njihova ponosa i nacionalnog identiteta.
 
"Pristup prehrani i načinu na koji se hrane Talijanima pomaže da žive zdravije, da se druže s obitelji i prijateljima te da se osjećaju dijelom zajednice", zaključuje Censis.

 

  • Intervju: Mirna Šitum (drugi dio)

    Profesoricu Mirnu Šitum, proèelnicu za zdravstvo grada Zagreba, najavili smo prije desetak dana kao HDZ-ov tajni adut u utrci za gradonaèelnicu Zagreba ako se Zagrebu dogode prijevremeni izbori. Ugledna doktorica, sveuèilišna profesorica, èlanica HAZU-a, dragovoljka Domovinskog rata koja je ranjena na prvoj crti bojišnice i koja od nedavno savladava i komunalne probleme kao predsjednica Nadzornog odbora Zagrebaèkog holdinga èinila se kao idealna osoba za tu politièku bitku. No, u velikom razgovoru za portal dalje.com u kojem prièa o svom životnom, znanstvenom i ratnom putu otkriva kako u politici ipak ima neke druge planove. HDZ-u, èija je èlanica, spremna se odazvati, ako je pozovu. Ali za neke druge dužnosti.

  • Intervju: Mirna Šitum (prvi dio)
  • Ella Henderson: Hold on, we are going home
  • Video koji je pogledan više od 6 milijuna puta!