9. OUJKA 2015. 21:58h

Predstavljen projekt izradbe glazbenoga nazivlja u Hrvatskoj

Foto

Zagreb
0

Tekst

Znanstvenoistraživački projekt "Conmuster - Problemi suvremenoga temeljnoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj" predstavljen je u ponedjeljak navečer u zgradi Muzičke akademije u Zagrebu.

O projektu su govorili voditelj projekta akademik Nikša Gligo te njegovi suradnici - jezikoslovci s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Krešimir Sučević Međeral i Tomislava Bošnjak Botica, kao i Sanja Kiš Žuvela sa zagrebačke Muzičke akademije.

Rani rad na ovom projektu započeo je još 1991. godine i trajao sve do 1996., rekao je akademik Gligo. Glazbena struka pokušala je srediti pojmove i u tom je imala pomoć jezikoslovaca, no, dodao je, u jednom trenutku Ministarstvo znanosti više nije imalo interesa za taj posao.

Istaknuo je da su se nakon osnivanja Hrvatske zaklade za znanost javili na natječaj te sad sređuju terminologiju.

Govoreći o temeljnim problemima u suvremenom glazbenom nazivlju Kiš Žuvela je naglasila da je za usustavljivanje terminologije bitno voditi računa o posebnosti struke, nemogućnosti učenja glazbe bez poznavanja glazbenoga nazivlja, problemima sinonima i homonima, malobrojnosti struke te njezinu unutarnjem neslaganju.

Cilj ujednačavanja nazivlja jest njegova standardizacija, kazao je Krešimir Sučević Međeral.

Podsjetivši na probleme i dvojbe u odabiru rješenja te davanju prednosti pojedinim nazivima Bošnjak Botica je istaknula kako se načelno prednost uvijek daje hrvatskom nazivu, ali zadnju riječ u takvim odlukama uvijek ima struka o čijem nazivlju je riječ.

Na međumrežnim stranicama Conmusterma napominju kako je temeljno glazbeno nazivlje jedno od kritičnih točaka institucionalnoga glazbenog obrazovanja u Hrvatskoj od njegovih početaka u prvim desetljećima 19. stoljeća.

Pri tom je jednu od najvećih poteškoća oduvijek predstavljao i još uvijek predstavlja kroničan nedostatak referentne stručne literature na hrvatskome jeziku.

U početku je razlog bio što hrvatski uopće nije bio priznat kao službeni jezik u javnim obrazovnim ustanovama sve do 1847. godine, a već 1850. uspostavljena je jezična unija hrvatskoga i srpskoga koja je u različitim oblicima na snazi bila sve do kraja 1980-ih.

Prva su instruktivna izdanja na hrvatskome jeziku namijenjena učenicima javnih glazbenih škola uglavnom predstavljala prijevode provjerenih stranih priručnika, poput najvažnijega i najutjecajnijega Kuhačeva Katekizma glazbe, koji je svojim značajem utemeljenju hrvatskoga glazbenog nazivlja donio koliko koristi, toliko i štete, imajući u vidu autorova visokoindividualizirana nazivoslovna rješenja.

Neologizmi hrvatskih autora nastali prevođenjem stranih glazbenih naziva, često su bili morfološki nespretni, semantički neadekvatni (značenjski nisu odgovarali stranim izvornicima), leksički neprihvatljivi, a većini je bio namjerno pridodan i arhaičan prizvuk kako bi se dobio dojam njihove ukorijenjenosti u povijesnosti narodnoga jezika.

Rezultati standardizacije podvrgnuti su vanjskom vrednovanju među predstavnicima nastavničke struke duž cijele obrazovne vertikale, naglasili su predstavljači, najavivši da će u posljednjoj etapi projekta istraživači rekapitulirati ishode provedenih postupaka i osigurati njihovu primjerenu diseminaciju.

Rezultati istraživanja bit će objavljeni u stručnim i znanstvenim glasilima, a bit će organizirana i javna predavanja te radionice diljem Hrvatske.

Uz to bit će javno dostupna internetska terminološka baza podataka Struna, a najavili su i izdavanje tiskanih priručničkih publikacija namijenjenih stručnjacima. Preko mrežnih stranica projekta tijekom cijeloga njegova trajanja javnosti će biti omogućen uvid u tijek istraživanja i kontakt s istraživačima.

 

  • Intervju: Mirna Šitum (drugi dio)

    Profesoricu Mirnu Šitum, pročelnicu za zdravstvo grada Zagreba, najavili smo prije desetak dana kao HDZ-ov tajni adut u utrci za gradonačelnicu Zagreba ako se Zagrebu dogode prijevremeni izbori. Ugledna doktorica, sveučilišna profesorica, članica HAZU-a, dragovoljka Domovinskog rata koja je ranjena na prvoj crti bojišnice i koja od nedavno savladava i komunalne probleme kao predsjednica Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga činila se kao idealna osoba za tu političku bitku. No, u velikom razgovoru za portal dalje.com u kojem priča o svom životnom, znanstvenom i ratnom putu otkriva kako u politici ipak ima neke druge planove. HDZ-u, čija je članica, spremna se odazvati, ako je pozovu. Ali za neke druge dužnosti.

  • Intervju: Mirna Šitum (prvi dio)
  • Ella Henderson: Hold on, we are going home
  • Video koji je pogledan više od 6 milijuna puta!