PO ┬ŐUMAMA I GORAMA

25. O×UJKA 2008. 08:29h

VIDEO: Najbolji partizanski filmovi svih vremena

Foto

Scena
0

Tekst

Pravi epovi koje su svojevremeno gledali milijuni, partizanski filmovi ostali su prepoznatljiv ┬×anr jugoslavenskog filma. Hura, drugovi!

Doma─ça kinematografija ─Źesto je prikazivana kao industrija koja svako toliko izbaci nekakvu te┬Üku moralnu drametinu, pravog intelektualnog mastodonta kojega nitko ┬×iv zapravo ne ┬×eli gledati. Iako se doista te┬Üko mo┬×emo slo┬×iti s tom tvrdnjom, ─Źinjenica je kako na ovim prostorima rijetko vidimo kakav doma─çi, ne daj Bo┬×e, akci─ç s mno┬Ütvom eksplozija. Ali, generacije prije nas odrasle

-.--.-
su upravo na takvim filmovima, pravim spektaklima punih metaka, bombi, juna─Źkih podviga i herojskih ┬×rtvovanja. Partizanski filmovi, taj ─Źisto jugoslavenski filmski ┬×anr, harali su ovim prostorima prije nekoliko desetlje─ça, a najpoznatiji su danas po tisu─çama Nijemaca koji poginu u svakoj sceni.

Prisjetimo se zajedno nekih od najboljih ili barem najpopularnijih partizanskih filmova svih vremena. Tko šljivi Ramba - naprijed, drugovi!

Kozara (re┬×. Veljko Bulaji─ç, 1962)

Od ovog je filma sve po─Źelo. Partizani u nemogu─çoj poziciji na vrhu planine okru┬×eni Nijemcima, a osim na svoju ko┬×u moraju brinuti i na tisu─çe ranjenika. Pun napetosti, njema─Źkog be┬Ü─çutnog

-.--.-
barbarizma i mitolo┬Ükih partizana, Kozara je suvereno postavila partizanski film na noge i utabala put za svoje brojne nasljednike. Film je, osim po pucnjavi, vjerojatno najpoznatiji po sceni u kojoj Bata golom rukom ko─Źi ┬Üiljak koji je zabio njema─Źki vojnik kako bi otkrio zemunicu u kakvima su se krili narod i partizani. Tu je i Milena Dravi─ç, kao i Ljubi┬Üa Samard┬×i─ç. Film kojem dugujemo svaki 'Hura!' iz njegovih brojnih nasljednika.

Desant na Drvar (re┬×. Fadil Had┬×i─ç, 1963)

Drugi u nizu partizanskih filmova, ovaj film prati neuspjeli njema─Źki napad na maleni Drvar, za koji je General┬Ütab zaklju─Źio kako je sjedi┬Üte Narodnooslobodila─Źke vojske i Tita osobno. Snimljen u tada svemirskom cinemastoscopeu ovaj film kona─Źno na dostojan na─Źin prikazuje trademark svih partizanskih filmova ┬ľ masovno tabanje Nijemaca ogromnim koli─Źinama olova. Iako na trenutke neujedna─Źen, 'Desant na Drvar' je, za dana┬Ünje pojmove urnebesno zabavan film kojeg ni solidna koli─Źina nebuloza i povremeno lo┬Üeg re┬×iranja ne mo┬×e pokvariti. Od glumaca koji ─çe kasnije ─Źiniti prepoznatljivu ubita─Źnu partizansku jedinicu (Samard┬×i─ç, ┬Äivojinovi─ç, Dvornik) prisutan je samo Ljubi┬Üa kao Milan, ali i on je, zar ste sumnjali, bio dovoljan da Nijemce otjera zamalo do Berlina.

Bitka na Neretvi (re┬×. Veljko Bulaji─ç, 1969)

Nikada doma─ça kinematografija nije snimila tako velik ratni spektakl, pravi partizanski ep o jednoj

-.--.-
od najhumanijih akcija u vojnoj povijesti. Kada Nijemci pokrenu veliku ofenzivu pod imenom 'Weiss' 1943. godine, kojoj je cilj uni┬Ütiti partizanske snage, za branitelje krenu crni dani. Nijemci kona─Źno na Neretvi okru┬×e partizane, njihov vrhovni ┬Ütab i ranjenike. Partizani prevare mrskog du┬Ümana ru┬Üenjem mosta na Neretvi, ali umjesto da krenu u o─Źajni─Źki proboj oni u jednu no─ç izgrade zamjenski most i uspje┬Üno se izvuku iz zamke.

Ovaj film je samo u Hrvatskoj pogledalo preko 15 milijuna ljudi, ┬Üto nije ni ─Źudo s obzirom da su u njemu glumile doista velike svjetske face. Tako se u ulozi Ivana Vlade pojavljuje karizmati─Źni ─çelavac Yul Brynner, Orson Welles glumi ─Źetnika, Franco Nero je Kapetan Michael Riva. Od 'na┬Üih' u filmu smo mogli vidjeti Milenu Dravi─ç kao Nadu, Ljubi┬Üa Samard┬×i─ç je bio Novak, Bata ┬Äivojinovi─ç kao Stole, a Boris Dvornik kao Stipe. Film je bio nominiran za Oscara za najbolji strani film.

-.--.-

Most (re┬×. Hajrudin Krvavac, 1969)

Ova ratna drama jedan je od najinteresantnijih partizanskih filmova, jer prati pri─Źu o graditelju anonimnog mosta koji se, kako bi osujetio neprijatelja, na─Ĺe u situaciji u kojoj mora uni┬Ütiti svoje ┬×ivotno djelo. Diverzanti naravno uspiju osujetiti neprijatelja, ali cijena u ┬×ivotima i gledateljskim suzama i dalje se ─Źini previsoka. Jedno od remek djela partizanskog filma. Od glumaca tu je opet Bata kao Major Tigar, Boris Dvornik je diverzant Zavatoni, tu je i Relja Ba┬Üi─ç kao Sova┬ů Film koji kvalitetom nadma┬Üuje mnoge svoje slavnije parnjake.

-.--.-
Sutjeska (re┬×. Stipe Deli─ç, 1973)

Nijemci nisu ni┬Üta nau─Źili iz 'Bitke na Neretvi' pa su u 'Bitci na Sutjesci' krenuli u potpuno uni┬Ütenje partizanskih snaga na ─Źelu s Josipom Brozom-Titom. Deli─ç je ovaj film, jedan od najskupljih u povijesti cjelokupne jugoslavenske kinematografije, napravio kako bi se proslavila trideseta obljetnica uspje┬Ünog odbijanja njema─Źkog napada. Povijesno gledano, bitka na Sutjesci bila je prijelomna to─Źka rata, nakon koje su partizani krenuli u ─Źi┬Ü─çenje okupatora, a kronolo┬Üki je smje┬Ütena nakon bitke na Neretvi.

A da se mislio ozbiljno o─Źito je ─Źim se vidi kako je Tita glumio slavni Richard Burton. Tu su naravno i 'lokalni' partizani: Ljuba Tadi─ç kao Sava Kova─Źevi─ç, Bata ┬Äivojinovi─ç kao komandant Nikola, Milena Dravi─ç je Vera, a tu su bili i Ljubi┬Üa Samard┬×i─ç te Boris Dvornik.   

Partizanska eskadrila (re┬×. Hajrudin Krvavac, 1979)

Jedan od posljednjih velikih partizanskih filmova, slabo vezan uz pri─Źu o nastajanju prve partizanske avijacije, 'Partizanska eskadrila' film je koji o─Źito pati od dje─Źjih bolesti. Neuvjerljivi dogfightovi

-.--.-
prikazani (preo─Źitim) modelima uo─Źljiv su element slabije produkcije koja obilje┬×ava cijeli film. Filmu za potpuno u┬×ivanje nedostaje dovoljno realnih eksplozija, specijalnih efekata i avionskih akrobacija, stvari koje bi trebale biti standardne u ovoj vrsti filma. Unato─Ź tome, glumci su vrlo dobri, pa tako imamo Bekima Fehmiua kao Majora Dragana, Bata glumi pilota Vuka, a Ljubi┬Üa je ┬Äare. Iako inferioran 'Sutjesci' i 'Neretvi' ovaj je film i dalje dovoljno zabavan da zaurlate 'O┬×e┬×i Vu─Źe!'.

Izvan konkurencije

Ne okre─çi se sine (re┬×. Branko Bauer, 1956)

Koliko je samo suza prolio ovaj film nije mogu─çe nabrojati. Iako nije pravi partizanski film,

-.--.-
vjerojatno je jedan od najboljih ratnih filmova ikada snimljenih. Nije rije─Ź o strogo re─Źeno partizanskom filmu, jer u njemu nema mitskih masovki koje obilje┬×avaju cijeli ┬×anr, ve─ç je rije─Ź o melodrami smje┬Ütenoj u ratno doba. Ovaj dirljivi film prati partizana koji se vra─ça u rodni kraj kako bi posjetio sina koji ga se jedva sje─ça. U┬×asnut shva─ça kako je sin odgajan da mrzi partizane te ga odlu─Źi prebaciti na slobodan teritorij. Kako bi to uspio mora izbje─çi brojne njema─Źke patrole. Djelo koje morate gledati jedino i isklju─Źivo uz gomilu unaprijed spremnih maramica.

Nazvati ovu listu kompletnom bilo bi jako nepravedno, jer smo svjesno morali presko─Źiti neke odli─Źne filmove. Uostalom, tko mo┬×e zaboraviti 'Valter brani Sarajevo', 'Bitku za ranjenike', 'U gori raste zelen bor'...? Najbolje bi bilo da ovu listu shvatite kao po─Źetnicu za predivan, mecima izre┬Üetan ┬×anr partizanskog filma, granu filmografije u kojoj, za razliku od nogometa, sve traje devedeset(ak) minuta, ali Nijemci na kraju uvijek izgube! 

 

  • Intervju: Mirna ┬Őitum (drugi dio)

    Profesoricu Mirnu ┬Őitum, pro─Źelnicu za zdravstvo grada Zagreba, najavili smo prije desetak dana kao HDZ-ov tajni adut u utrci za gradona─Źelnicu Zagreba ako se Zagrebu dogode prijevremeni izbori. Ugledna doktorica, sveu─Źili┬Üna profesorica, ─Źlanica HAZU-a, dragovoljka Domovinskog rata koja je ranjena na prvoj crti boji┬Ünice i koja od nedavno savladava i komunalne probleme kao predsjednica Nadzornog odbora Zagreba─Źkog holdinga ─Źinila se kao idealna osoba za tu politi─Źku bitku. No, u velikom razgovoru za portal dalje.com u kojem pri─Źa o svom ┬×ivotnom, znanstvenom i ratnom putu otkriva kako u politici ipak ima neke druge planove. HDZ-u, ─Źija je ─Źlanica, spremna se odazvati, ako je pozovu. Ali za neke druge du┬×nosti.

  • Intervju: Mirna ┬Őitum (prvi dio)
  • Ella Henderson: Hold on, we are going home
  • Video koji je pogledan vi┬Üe od 6 milijuna puta!