19. SIJENJA 2013. 17:40h

60 godina Pula film festivala

Foto

Scena
0

Tekst

U povodu 60 godina Festivala igranog filma u Puli danas se u Matici hrvatskoj u Zagrebu održava prvi filmološki skup u povijesti te institucije, a ove je godine posvećen obljetnici festivala te hrvatskoj kinematografiji nastaloj u tom razdoblju.

Skup je pokrenut u okviru djelatnosti Odjela za kazalište i film, trebao bi postati tradicionalan, a organizatori su Hrvoje Turković, Nikica Gilić, Bruno Kragić i Zlatko Vidačković.

Na povijest festivala podsjetio je njegov direktor u pet mandata, Dejan Kosanović, beogradski povjesničar filma, rekavši kako je taj festival nastao iz potrebe da se na jednom mjestu prikažu svi proizvedeni filmovi, a kojih je od 1947. bilo sve više.

Nakon što se sedamdesetih počelo snimati više od 30 filmova počele su selekcije i iščekivanja koji će film biti uvršten u program, jer kada bi se neki film tamo pojavio ili dobio nagradu to je nešto značilo i vrijedilo, istaknuo je Kosanović, dodavši kako je šezdesetih godina na festivalu znalo biti više od stotinu inozemnih gostiju, kritičara, producenata, redatelja.

Iznijevši podatak da je do devedesetih u Jugoslaviji snimljeno 889 filmova, od čega 183 hrvatska i 426 srpskih, Kosanović je rekao da je festival u Puli bio nacionalnog karaktera, njegova povijest je i povijest jugoslavenske kinematografije, no bio je i mjesto gdje se mogao vidjeti me?usobni utjecaj filmova iz različitih republika tadašnje države.

Hrvatski film afirmirao je književna djela, temu NOB-a tematizirao drukčije od tipičnih partizanskih filmova što su preuzeli i drugi redatelji, a veliki je bio i utjecaj hrvatskih filmskih spekatakla kakve su onda i ostali željeli snimati, napomenuo je.

Bruno Kragić, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, ustvrdio je kako taj festival nastoji afirmirati filmologiju "kao relativno mladu, ali propulzivnu disciplinu", a u svom se izlaganju bavio historiografskom problematikom. Kragić smatra da postoji potreba za većom historiografijom hrvatskoga filma, s obzirom da sada postoje samo ona Ive Škrabala, parcijalna Nikice Gilića te brojne individualne studije.

Zlatko Vidačković, umjetnički direktor festivala u Puli, svoje je izlaganje posvetio kritičkoj recepciji hrvatskog filma u hrvatskom tisku u proteklih pet godina, u razdoblju kada je, rekao je, kritika postala puno pozitivnija prema hrvatskom filmu jer je i sam hrvatski film postao bolji.

Najzanimljiviji obrat za njega je odnos prema Branku Schmidtu i Tomislavu Radiću koji su, ustvrdio je, u devedesetima bili omraženi redatelji me?u filmskim kritičarima, a danas dobivaju njihove strukovne nagrade.

Filmolog Slaven Zečević predstavio je kratki dokumentarni film "Prva revija domaćeg filma" Branka Bauera iz 1954. kao zanimljiv spoj dokumentarnog i namjenskog filma koji zabilježava stvaranja jedne manifestacije ispred i iza kamera, a taj je film i prikazan na skupu.

Me?u ostalim, na skupu je bilo riječi o hrvatskom filmu pedesetih izme?u klasičnoga stila i ranog modernizma, stilističkim aspektima klasičnog i modernističkog hrvatskog igranog filma te partiturama za film "Bitka na Neretvi".

U poslijepodnevnim satima Nikica Gilić bavit će se dvjema 'vojničkim naracijama' u filmovima Dejana Šorka "Oficir s ružom" i "Najbolji", Marijan Krivak hrvatskim filmom i filmskom kritikom devedesetih, Nikša Sviličić kauzalitetom semiotičko–naratoloških aspekata strukture filmskog izraza i paradigmi recepcije hrvatskog igranog filma od 1991. do 2012.

Prva smotra filmova u Areni održana je 1938., a na inicijativu Marijana Rotara 1953. se tamo održava me?unarodna filmska revija, čiji uspjeh stvara temelje za organizaciju nacionalnog filmskog festivala godinu dana kasnije. S više od 78 tisuća gledatelja danas je taj festival najposjećenija kulturna manifestacija u Hrvatskoj.

Matica hrvatska će sa skupa, koji bi trebao postati tradicionalan, objaviti zbornik radova, a predstavit će se na 60. Festivalu igranog filma u Puli koji će se održati od 13. do 27. srpnja. (Hina)