mjesto za top banner

31. SRPNJA 2015. 09:59h

Udruga Franak: Analiza HUB-a je selektivna i još jedan pokušaj manipulacije

Foto

Hrvatska
0

Tekst

Udurga Franak u petak je komentirala nedavno objavljenu analizu Hrvatske udruge banaka o švicarskom franku. Ta je analiza za Udrugu Franak alat kojim je HUB selektivno prikazala razvoj ove situacije izbjegavajući navođenje svih relevantnih okolnosti kako bi opravdala svoju stranu. Njihovo Vam priopćenje prenosimo u cijelosti.
 
"Svrha ovog dokumenta je potreba modeliranja i usmjeravanja rješenja problema u pravcu koji njima odgovora. Pokušaj rješavanja posljedica umjesto uzroka nije ništa drugo do li bacanje prašine u oči cjelokupnoj javnosti. Sve dok se ne ispravi greška (uzrok), a to je nezakonita primjena valutne klauzule, koja je zakonom dozvoljena", smatraju iz Udruge Franak.
 
U svojoj analizi, HUB navodi da 'trajno rješenje tek treba pronaći, jer aktualno rješenje vrijedi samo godinu dana', no Udruga Franak fiksiranje tečaja CHF za plaćanje rata kredita vidi kao privremenu mjeru, a ne aktualno rješenje. Teza da 'stabilna kuna u odnosu na euro predstavlja najvažniju posrednu zaštitu i za dužnike koji imaju kreditne ugovore vezane za franak' za Udrugu Franak je problematična jer tečaj CHF u odnosu na EUR ili HRK nema nikakvu vezu. Naprotiv, svakodnevna je mogućnost promjene tečaja u odnosu na povezane tečajeve EUR i HRK, kao što je to bilo i 15. siječnja ove godine kada je tečaj CHF sa 6,39 skočio na 7,36 HRK, odnosno tečaj CHF u odnosu na EUR s 0,831 na 1,024 nakon čega ovakva tvrdnja postaje potpuno besmislena i netočna, poručuju.
 
Analiza nadalje u tekstu u uvodnom dijelu prepričava globalne uzroke radi čega je vrijednost CHF rasla te kako je "problem" do sada "rješavan" putem nagodbi i reugovaranja kreditnih uvjeta (što uopće nije dokazivo ali ima smisao estetike i ljepše slike o bankama) pa sve do državne intervencije kamatnom stopom od 3,23 (2014.) , i to samo za stambene kredite, (hipotekarni i ostali krediti nisu obuhvaceni) te fiksiranjem tečanja na 6,39 HRK (2015.)  Ovim intervencijama i zakonskim propisima može se konstatirati kako su za ugovore s valutnom klauzulom CHF nastupile izmijenjene okolnosti što je regulirano Zakonom o obveznim odnosima čime pojedine odredbe ugovora postaju ništetne. Iz Udruge kažu kako treba dodati da se s djelovanjem počne tek kada se pobune ljudi što dovodi u pitanje rad odgovornih koji ne reagiraju na krizu, već čekaju da vidi hoće li se narod pobuniti.
 
Smanjena potrošnja kućanstava dužnika kredita u CHF
 
Iz  mjesečnih primanja nekontroliranim rastom udjela visine mjesečne kreditne obveze isisana je kupovna moć za potrošnju drugih dobara i usluga široke potrošnje, režija i drugih stavki iz "potrošačke košarice". To se posredno odražava i na smanjenje priljeva novca u državni proračun za iznos PDV-a, zbog povećanja mjesečnih rata kredita.  
 
Država je zbog problema smanjene potrošnje i smanjenog priljeva novca u državni proračun, prisiljena taj isti novac posuđivati od banaka, tako da banke za isti novac dva puta obračunavaju kamate, ovaj puta državi. Smisao valutne klauzule je zaštita vrijednosti koju je vjerovnik dao dužniku, a ovdje ona postala špekulativni faktor isključivo na teret dužnika koji nije praktično niti zakonski imao mogućnost zaštiti se od rizika rasta tečaja.
 
Izvori plasiranih CHF kredita
 
U analizi se govori o pokriću plasmana (danih kredita) s izvorima iz kojih je to napravljeno. Prema priopćenju HNB-a od 20. srpnja ove godine "valutna pozicija banka je iskazana u skladu s propisima". Iz Udruge Franak napominju kako je iskazana, ali ne u stvarnom novcu, odnosno CHF valuti čime HNB "opravdava" i "pokriva" tijek stanja izvora kredita. Priopćenje HNB-a između redaka ukazuje na to kako su banke koje su plasirale kunske kredite indeksirane u valuti CHF. „Tek u trenutku kada je nastala panika oko pokrića plasmana s izvorima (2011.), banke su masovno počele sklapati kratkoročne terminske ugovore kako bi "pokrile" ovakve rizične dugoročne plasmane, ali ne s realnim novcima već s financijskim derivatima (izvedenicama), koji nisu ništa drugo nego specijalne police osiguranja od valutnog rizika, koje mogu sklapati banke, ali ne i građani – dužnici“, objašnjavaju iz Udruge Franak.
 
Smatraju to manipulacijom s matematičkim izračunom jer kada bi klijenti (dužnici) došli u banku radi "povoljnog" kredita, oni nisu bili sposobni za kredit s valutnom klauzulom EUR ili u HRK zbog veće kamatne stope. Matematički rezultat bio je veći mjesečni kunski iznos koji prelazi "kreditnu sposobnost dužnika", a samo u švicarskim francima su te kamate bile "akcijske" i klijenti su bili "kreditno sposobni". Sve te akcije trajale su samo do onog trenutka kada su banke iscrpile kreditni potencijal (izvore) te su onda ponovo počele privlačiti novac povećavajući kamate na depozite. „U razdoblju kada su banke plasirale ove kredite, svjesno i namjerno su manipulirale činjenicom oko "nabave" povoljnih sredstva iz inozemstva po "povoljnoj" kamatnoj stopi (trošak banke). Ono što je prava istina je to da su banke samo privremeno smanjile visinu svojih prihoda, odnosno bila je manja razlika između kamata na dane kredite i kamata na oročene depozite“, kažu iz Udruge Franak.
 
Kretanje kamatnih stopa kroz godine
 
Banke su podigle kamatne stope za oko 20%, govoreći kako je kamata "nabavljenih" sredstava, odnosno trošak banke - CHFLIBOR porastao. CHFLIBOR 6M se u 2007. godini od početnog 2,307% do lipnja povećao na 2,830% i otprilike ostao na toj razini do kraja godine, ili CHFLIBOR 3M s početnih 2,190% u siječnju 2007. porastao do lipnja na 2,700% i također ostao na toj razini do kraja godine. U 2008. godini, kada banke još više povećavaju kamatne stope na kredite s valutnom klauzulom CHF (za dodatnih 20% do 30% - npr. s 5,00% na 6,30%), CHFLIBOR 6M s 2,865% na kraju 2007. godine do kraja 2008. godine pada na 0,810%, a istovremeno CHFLIBOR 3M za isto razdoblje pada sa 2,757% na 0,662%. Ove kamatne stope nastavile su padati do danas, ali kamatne stope na kredite nisu. Banke su to napravile tek kozmetičkim smanjivanjem u 2011. godini kada su glavnice preračunate u kune po tadašnjem tečaju, pa su i rate tada vrtoglavo porasle. U 2009. godini CHFLIBOR 6M pada do kraja godine na 0,338%, a CHFLIBOR 3M na 0,252%, dok kamate na kredite i dalje rastu.
 
"CHFLIBOR (pa tako i EURIBOR) jedna je obična laž i manipulacija! Ova slika s prikazom kretanja kamatne stopa na stvarni kredit, EURIBOR-a 6M I 3M, CHFLIBORA 6M i 3M, kamata na oročene depozite, upravo to prikazuje. Kamatna stopa na stvarni kredit prati kamatu na oročene depozite. Ovime se, zapravo, ruši valutna klauzula i teza o zaduživanju u CHF radi plasmana ovih kredita", smatra Udruga Franak. Dodaju kako su u više navrata tražila podatke od HNB-a te da ih dosad nisu dobili. "Ono što HNB-a neprestano ponavlja je da je guverner Vujčić upozoravao na rizičnost ovih kredita, ali koliko su glasna i jasna bila ta upozorenja kada je i sama supruga guvernera Vujčića uzela kredit s valutnom klauzulom CHF?“, pitaju predstavnici Udruge.
 
Manipulacija brojem dužnika
 
Priče o smanjenju broja dužnika jednostavno je manipulacija s podacima koju je vrlo lako objasniti. Značajan broj kredita s valutnom klauzulom CHF bio je za kupnju automobila na rok otplate 6 ili 7 godina, te ovisno o godini ugovaranja. Velikim dijelom ti krediti otplaćeni su već 2011. i 2012., prvi ugovoreni između 2004. i 2006. godine te narednim godinama, što znači da će biti otplaćeni tijekom ove godine (ugovoreni 2007. i 2008. godine).
 
„Kada govore o socijalnim slučajevima i svojoj empatiji za dužnike u poteškoćama, trebalo bi kod naroda probuditi suosjećanje i razumijevanje teško stanje poslovanja i pozicije banaka u situaciji kada stalno bilježe rast dobiti. Banke žele "pomoći" samo socijalnim slučajevima. Kako su ti ljudi postali socijalni slučajevi i dužnici-robovi? Jedan dio dužnika, objektivno je došao u tu situaciju zbog bolesti ili gubitka posla, ali ostali su to postali zbog uvećanih rata kredita i gomilanja drugih dugova uslijed nedostatka sredstava za plaćanje ostalih troškova (HEP, vodovod, telefon, TV pretplata, komunalna naknada …) na što su i jedni i drugi uredno zaračunavali zatezne kamate i provodili blokade računa i ovrhe. Samo je pitanje dana kada će bilo koji dužnik izgubiti ovu suludu trku i doći u situaciju da prestane plaćati nerealno uvećane obveze“, upozorava Udruga Franak.
 
Iz Udruge dodaju kako u ovoj analizi nisu spomenuti dužnici pravne osobe – OPG, obrtnici, poduzetnici i drugi subjekti koji su također u problemima zbog "povoljnih" kredita s valutnom klauzulom CHF. Daljnjim odgađanjem rješavanjem uzroka ovog problema, posredno će biti ugroženi i zaposlenici poslovnih subjekata zbog prestanka rada i dobivanja otkaza, što znači i njihove obitelji, što iznosi oko pola milijuna hrvatskih građana. 
 
Iz Udruge Franak se pitaju zašto kod ostalih proizvoda na tržištu nije ovakva praksa u kojoj onaj koji nudi proizvod nema gotovo nikakvu odgovornost za njegovu kvalitetu. Navode primjer proizvođača automobila koji postupaju savjesno prema svojim kupcima u slučaju kada ustanove grešku na proizvodu, primjerice neispravan kočioni sustav na automobilu. Tada, kao svjesni i odgovorni, zovu kupce da o svom trošku uklone kvar i poprave proizvod. Banke su nudile i prodavale proizvode, odnosno kredite s valutnom klauzulom CHF koji su se kasnije pokazali kao proizvodi s greškom. 
 
"S obzirom da neispravnost bankarskih proizvoda rezultira ugrožavanjem kvalitete života njihovih klijenata, zanima nas jesu li banke svjesne svoga ugleda u hrvatskom društvu? Ako klijenti nisu zadovoljni proizvodima, broj potencijalnih klijenata će se nastaviti smanjivati", smatraju predstavnici Udruge Franak.

 

  • Intervju: Mirna Šitum (drugi dio)

    Profesoricu Mirnu Šitum, pročelnicu za zdravstvo grada Zagreba, najavili smo prije desetak dana kao HDZ-ov tajni adut u utrci za gradonačelnicu Zagreba ako se Zagrebu dogode prijevremeni izbori. Ugledna doktorica, sveučilišna profesorica, članica HAZU-a, dragovoljka Domovinskog rata koja je ranjena na prvoj crti bojišnice i koja od nedavno savladava i komunalne probleme kao predsjednica Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga činila se kao idealna osoba za tu političku bitku. No, u velikom razgovoru za portal dalje.com u kojem priča o svom životnom, znanstvenom i ratnom putu otkriva kako u politici ipak ima neke druge planove. HDZ-u, čija je članica, spremna se odazvati, ako je pozovu. Ali za neke druge dužnosti.

  • Intervju: Mirna Šitum (prvi dio)
  • Ella Henderson: Hold on, we are going home
  • Video koji je pogledan više od 6 milijuna puta!