mjesto za top banner

NOVI ZAKONI U RH

1. SIJENJA 2009. 13:12h

Nova je godina počela primjenom novih zakona

Sjednica Vlade RH

Foto

Hrvatska
0

Tekst

Zakon o sprečavanju pranja novca, Zakon o kreditnim institucijama, Zakon o doprinosima, samo su neki od zakona koji su stupili na snagu.

Svako otvaranje računa u banci od danas će zahtijevati detaljnije informacije i dubinsku analizu klijenta, a naplate u gotovini i za gra?ane i za pravne osobe ograničene su do iznosa od 105 tisuća kuna, odnosno do 15 tisuća eura u poslovima s nerezidentima i svako plaćanje iznad tih iznosa treba provesti bezgotovinski putem računa u kreditnim institucijama.

Predvi?a to novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma koji je, kao i niz drugih zakona iz područja financija, bankarstva, tržišta kapitala, osiguranja i dr., danas stupio na snagu.

Već spomenuti novi Zakon zabranjuje anonimne proizvode, kao što su anonimni bankovni računi, štedne knjižice na šifru i sl., uvodi pojam politički izloženih osoba pod kojim podrazumjeva inozemne političke osobe za koje, kao i neke druge kategorije, predvi?a i pojačanu dubinsku analizu.

Zakon o kreditnim institucijama

S 1. siječnja na snagu stupa i nova zakonodavna regulativa u području bankarstva - Zakon o kreditnim institucijama (ZOKI) koji kroz 376 članaka uz ostalo detaljno razra?uje obvezu organizacije sustava unutarnjih kontrola, upravljanje rizicima, izloženost i veliku izloženost, pitanje bankarske tajne, zaštitu potrošača, itd.

ZOKI detaljno regulira i superviziju Hrvatske narodne banke i uvodi sustav opomene za člana Uprave ako ne poštuje supervizorske mjere te propisuje da jedan član Nadzornog odbora kreditne institucije mora biti neovisan.

Bankama propisuje i višu stopu adekvatnosti kapitala - sa 10 posto na 12 posto i za zadovoljavanje tog uvjeta ostavlja im rok od šest mjeseci.

Polugodišnji rok prilagodbe imaju i sudionici na tržištu kapitala za uskla?enje s novim Zakonom o tržištu kapitala.

Zakon od 600 članaka

Sa svojih 600 članaka taj zakon detaljno regulira osnivanje i rad investicijskih društava koja će ubuduće morati izračunavati i adekvatnost kapitala, uz burzu uvode i nova mjesta trgovanja, primjerice MTP (Mutilateralne trgovinske platforme kojima mogu upravljati i burze i investicijska društva), ukida obvezu uvrštavanja u burzovnu kotaciju javnih dioničkih društava, itd.

Predvi?a i osnivanje posebnog Fonda za zaštitu ulagatelja, te osiguranje potraživanja, uglavnom malih ulagatelja, do iznosa od 150 tisuća kuna po klijentu.

Zakon detaljnije regulira i novinsko izvještavanje i moguće zlouporabe na tržištu kapitala - korištenje povlaštenih informacija i manipulacije tržištem, a posebnim Zakonom o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala za takve zlouporabe propisane su uz novčane i kazne zatvora od jedne do pet godina.

I društva za osiguranje svoje će poslovanje u propisanim rokovima morati prilagoditi izmjenama Zakona o osiguranju i novine vezane uz osnivanje i poslovanje osiguravajućih i društava za reosiguranje, upravljanje rizicima, postupak likvidacije i stečaja, zastupanje i posredovanje u osiguranju i reosiguranju i sl.

Opći porezni zakon

Novine su vezane i uz promidžbene aktivnosti i osiguravajuća će društva takve informacije prije objave morati dostaviti na odobrenje nadzornom tijelu (Hanfi), a razlog za njihovu promidžbu više ne mogu biti uspjeh i financijski pokazatelji.

Hrvatska tako?er po prvi put ima i zakonsku regulativu o financijskim konglomeratima, institucijama za elektronički novac, o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, o Agenciji za sigurnost željezničkog prometa.

Na snagu je danas stupio i novi Opći porezni zakon koji uvodi OIB za potrebe oporezivanja, preciznije regulira poreznu tajnu, uvodi institut odustanka od porezne prijave, itd.

Novi Zakon o proračunu uvodi pak strateško planiranje i izradu trogodišnje strategije Vladinih programa, a vezano uz zaduživanje lokalnih jedinica, uz kredite i zajmove, u opseg mogućeg zaduženja uključuje i jamstva i suglasnosti koje te jedinice daju komunalnim ili društvima u svom vlasništvu.

Zakon o doprinosima

Na snagu je danas stupio i novi Zakon o doprinosima, kao i zakon s njegovim izmjenama koje su vezane uz zdravstvenu reformu i obvezu doprinosa za zdravstveno osiguranje za umirovljenike i nezaposlene osobe.

Tako će umirovljenici s mirovinom višom od 5.108 kuna plaćati doprinos od 3 posto, dok će za umirovljenike s nižom mirovinom doprinos od 1 posto plaćati država.

Iz državnog će se proračuna plaćati i doprinos za nezaposlene osobe i to prema najnižoj mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa (2.611 kuna) po stopi od 5 posto.

Zakon o javnim nabavama

U području javnih nabava s današnjim su danom na snagu stupile izmjene Zakona o javnim nabavama i novi Zakon o koncesijama.

Izmjene Zakona o javnim nabavama ponovno uvode plan javnih nabava, novina je antikoruptivna klauzula i onemogućavanje da čelnici tvrtki sklope ugovore o nabavi s tvrtkama u kojima imaju bilo kakva upravljačka prava, dok se brisanjem nekih dosadašnjih izuzeća ukidaju tajne nabave za ugovore koji su bili klasificirani kao sigurnosni.

Novi Zakon o koncesijama bitno detaljnije ure?uje to područje i razlikuje tri vrste koncesija - za javne radove, za javne usluge i za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra.

Novosti u ovoj godini očekuje i korisnike novčane naknade za nezaposlene s obzirom na novi Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti prema kojem nezaposleni s 20 i više godine staža koji dobiju otkaz više neće imati pravo na otpremninu iz Zavoda za zapošljavanje.

Zakonom se redefinira i pravo na novčanu naknadu za nezaposlene i ona se vezuje uz prethodno ostvarenu plaću (prosjek u zadnja tri mjeseca rada) i trajanje rada - od 90 dana za devet mjeseci rada do 450 dana za osobe sa 25 godina staža.

 

  • Intervju: Mirna Šitum (drugi dio)

    Profesoricu Mirnu Šitum, pročelnicu za zdravstvo grada Zagreba, najavili smo prije desetak dana kao HDZ-ov tajni adut u utrci za gradonačelnicu Zagreba ako se Zagrebu dogode prijevremeni izbori. Ugledna doktorica, sveučilišna profesorica, članica HAZU-a, dragovoljka Domovinskog rata koja je ranjena na prvoj crti bojišnice i koja od nedavno savladava i komunalne probleme kao predsjednica Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga činila se kao idealna osoba za tu političku bitku. No, u velikom razgovoru za portal dalje.com u kojem priča o svom životnom, znanstvenom i ratnom putu otkriva kako u politici ipak ima neke druge planove. HDZ-u, čija je članica, spremna se odazvati, ako je pozovu. Ali za neke druge dužnosti.

  • Intervju: Mirna Šitum (prvi dio)
  • Ella Henderson: Hold on, we are going home
  • Video koji je pogledan više od 6 milijuna puta!