mjesto za top banner

9. STUDENOG 2013. 11:43h

Deset godina turbulentne suradnje Ine i Mola

Foto

Hrvatska
0

Tekst

Od prodaje udjela Ine MOL-u do najave ma?arske kompanije da priprema prodaju udjela u hrvatskoj kompaniji prošlo je to─Źno 10 godina. 

U srpnju 2003. nakon javnog natje─Źaja u kojemu su u u┼żi izbor ušli ma?arski MOL, austrijski OMV i ruski Rosneft, koji je odustao od kona─Źne ponude, Vlada je 25 posto plus jednu dionicu INA-e prodala MOL-u za 505 milijuna dolara. Dva ugovora, o kupoprodaji dionica Ine i dioni─Źarski ugovor, prema kojemu Uprava i Nadzorni odbor Ine imaju po sedam ─Źlanova, od kojih po pet imenuje hrvatska strana, a po dva MOL, potpisao je tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jur─Źi─ç, a u ime MOL-a predsjednik Uprave Zsolt Hernadi. 

U studenom 2006. u javnoj ponudi više od 44.000 hrvatskih gra?ana kupilo je dionice Ine po cijeni od 1.690 kuna za dionicu, što je otprilike 50 posto viša cijena nego u prvoj fazi privatizacije, kada je MOL kupio 25 posto dionica Ine. Dr┼żava je u javnoj ponudi na doma─çem i stranom tr┼żištu prikupila ukupno oko 2,8 milijardi kuna. Dionice Ine uvrštene su na Zagreba─Źku i Londonsku burzu. 

U studenom 2007. provedena je prodaja dionica Ine zaposlenicima te tvrtke u kojoj je oko 28.000 radnika kupilo otprilike 628.000 dionica, ili nešto manje od 7 posto ukupnog broja dionica Ine. Prosje─Źna cijena prodaje zaposlenicima Ine bila je 1.366 kuna po dionici, jer su imali pravo na popust u odnosu na cijenu iz javne ponude od 1.690 kuna.  

U lipnju 2008. premijeri Hrvatske i Ma?arske Ivo Sanader i Ferenc Gyurcsany razgovarali su o mogu─çnosti zamjene dionica Ine i MOL-a. Vlada je, pak, dobila pismo kojim austrijski OMV iskazuje interes za sudjelovanje u daljnjoj privatizaciji Ine.  

U listopadu 2008. u javnoj ponudi MOL je po cijeni od 2.800 kuna po dionici kupio 22,15 posto dionica pa je s prijašnjih 25 posto plus jednu dionicu stekao ukupno 47,15 posto Ininih dionica. Time je MOL postao najve─çi dioni─Źar Ine, u kojoj Vlada ima 44,83 posto dionica. OMV nije sudjelovao u nadmetanju tijekom javne ponude. 

U sije─Źnju 2009. izmijenjen je Ugovor o me?usobnim odnosima dioni─Źara, prema kojemu je broj ─Źlanova NO-a Ine pove─çan sa sedam na devet, pri ─Źemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri i predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a odre?uje Vlada, dok Uprava Ine ima šest ─Źlanova, od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predla┼że predsjednika Uprave.
Vlada i MOL potpisali su i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razra?uje prodaja dr┼żavi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za trgovanje plinom. 

U prosincu 2009. Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgo?ena do 1. prosinca 2010. godine. 

U svibnju 2010. na zahtjev zastupnika SDP-a Sabor je osnovao Istra┼żno povjerenstvo za privatizaciju Ine koje je trebalo utvrditi ─Źinjenice oko sklapanja dopunjenog ugovora izme?u Ine i MOL-a iz 2009., ocijenivši taj i Vladin posao oko ugovora o plinskom poslovanju nedovoljno transparentnim i upitnim za nacionalne interese. 

U listopadu 2010. nakon šest mjeseci rada Istra┼żno povjerenstvo za privatizaciju Ine završilo je istragu, ali bez ijedne usuglašene to─Źke izme?u vladaju─çe stranke i oporbe. U tih šest mjeseci pred povjerenstvom su svoja stajališta, me?u inima, iznijeli bivši premijer Ivo Sanader, ─Źlanovi Vlade Ivan Šuker i Damir Polan─Źec, kao i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jur─Źi─ç. 
Vlada je objavila Glavni ugovor o plinskom poslovanju, sklopljen u sije─Źnju 2009., i Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, sklopljen u prosincu 2009. Tekstovi tih ugovora objavljeni su nakon što je Vlada skinula oznaku tajnosti s ta dva dokumenta.

U prosincu 2010. MOL je objavio javnu ponudu za otkup dionica od malih dioni─Źara po cijeni od 2.800 kuna po dionici, što je cijena po kojoj je MOL kupovao Inine dionice u javnoj ponudi iz 2008. Ta je ponuda bila upu─çena za oko 8 posto, koje su imali institucionalni i privatni investitori. U toj je ponudi MOL stekao samo 0,10 posto od ukupnog broja Ininih dionica, pa mu je udjel porastao na 47,26 posto dionica Ine.

U o┼żujku 2011. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga privremeno je obustavila trgovanje dionicama Ine na Zagreba─Źkoj burzi jer je u postupku nadzora nad trgovanjem dionicama Ine utvrdila znatno trgovanje od inozemnih investitora te je, radi transparentnosti trgovanja i zaštite ulaga─Źa od nadle┼żnih stranih regulatora zatra┼żila relevantne podatke nu┼żne za utvr?ivanje ─Źinjenica od zna─Źaja za nadzor. Hanfa je podnijela prijavu Dr┼żavnom odvjetništvu na temelju sumnje da su dionice, koje su sporne, ste─Źene opranim novcem, odnosno manipulacijom. DORH je pokrenuo istragu o spornoj kupnji dionica Ine od strane investitora u Slova─Źkoj, Ma?arskoj i  na Cipru. 

U svibnju 2011. MOL je objavio da je 1,6 posto dionica Ine predmet opcijskog sporazuma zaklju─Źenog od MOL-a te da je preko brokera na izvanburzovnom tr┼żištu ili na Zagreba─Źkoj burzi stekao ukupno 0,21 posto dionica Ine, kao i da na skrbni─Źkim i podskrbni─Źkim ra─Źunima dr┼żi ukupno 47,47 posto Ininih dionica. Hanfa je, pak, izvijestila da je protiv MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji podnijela kaznenu prijavu DORH-u zbog osnovane sumnje da su po─Źinili kazneno djelo manipulacije tr┼żištem i prijevare u gospodarskom poslovanju. 

U lipnju 2011. USKOK potvr?uje da je protiv Sanadera otvorena istraga zbog sumnje da je zloporabio polo┼żaj i ovlasti te primio mito od 10 milijuna eura od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojemu je zauzvrat omogu─çio preuzimanje upravlja─Źkih prava u Ini. Iz MOL-a su to demantirali. DORH je zatra┼żio ispitivanje Hernandija jer ga se sumnji─Źi da je Sanaderu dao mito kako bi MOL-u osigurao preuzimanje nadzora nad Inom. Ma?arsko tu┼żiteljstvo to odbija s obrazlo┼żenjem da je rije─Ź o zaštiti ma?arskih nacionalnih interesa ta ga ne mogu ispitati "jer bi prenošenje podataka ugrozilo sigurnost Republike Ma?arske". Vlada Jadranke Kosor dala je suglasnost za vo?enje pregovora s MOL-om kako bi se pristupilo drugoj izmjeni i dopuni Ugovora o me?usobnim odnosima dioni─Źara Ine te je odredila svoje izaslanstvo za vo?enje pregovora sa MOL-om. 

U srpnju 2011. ma?arska vlada nije prihvatila nikakve promjene postoje─çeg sporazuma izme?u MOL-a i Ine. Ma?arski premijer Viktor Orban izjavljuje da Ma?arska optu┼żbe o podmi─çivanju od Hernadija ne smatra me?udr┼żavnim pitanjem i da te optu┼żbe pripadaju u djelokrug odgovaraju─çih pravosudnih organa.

U prosincu 2011. protiv bivšeg premijera Sanadera izdan je nalog za uhi─çenje zbog istrage u pet slu─Źajeva u kojima ga se sumnji─Źi za korupciju i zloupotrebu polo┼żaja, me?u ostalim i za primanje mita od MOL-a. USKOK je ponovo zatra┼żio ispitivanje Hernadija, no nije dobio nikakav odgovor iz Ma?arske. 

U sije─Źnju 2012. ma?arsko dr┼żavno tu┼żiteljstvo obustavilo je istragu o navodnom podmi─çivanju u slu─Źaju djelomi─Źnog preuzimanja Ine od strane MOL-a. Glavni tu┼żitelj Imre Keresztes rekao je da istragom nije prona?eno ništa što bi upu─çivalo na kriminalnu aktivnost. Keresztes u priop─çenju piše kako je DORH optu┼żio dvije tvrtke registrirane na Cipru da su podmitile Sanadera s 10 milijuna eura kako bi olakšao MOL-ovo preuzimanje Ine. Ma?arski su istra┼żitelji po─Źeli istragu 14. srpnja 2011. i otkrili da dvije ciparske tvrtke, koje su navodno prenijele novac od mita, nisu u MOL-ovoj interesnoj sferi nego da pripadaju jednom velikom ruskom investitoru, priop─çeno je. Nakon obavijesti da je u Ma?arskoj obustavljena istragu o podmi─çivanju u slu─Źaju Ina-MOL, USKOK je priop─çio da "eventualna odluka ma?arskog tu┼żiteljstva" nema nikakva utjecaja na postupak koji se u Hrvatskoj vodi protiv Hernadija te da je istraga protiv njega i dalje otvorena. 

U prosincu 2012. bivši premijer Sanader proglašen je krivim za ratno profiterstvo u slu─Źaju Hypo i uzimanje mita u slu─Źaju Ina-MOL te je nepravomo─çnom presudom osu?en na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora.

 

  • Intervju: Mirna Őitum (drugi dio)

    Profesoricu Mirnu Őitum, proŔelnicu za zdravstvo grada Zagreba, najavili smo prije desetak dana kao HDZ-ov tajni adut u utrci za gradonaŔelnicu Zagreba ako se Zagrebu dogode prijevremeni izbori. Ugledna doktorica, sveuŔiliÜna profesorica, Ŕlanica HAZU-a, dragovoljka Domovinskog rata koja je ranjena na prvoj crti bojiÜnice i koja od nedavno savladava i komunalne probleme kao predsjednica Nadzornog odbora ZagrebaŔkog holdinga Ŕinila se kao idealna osoba za tu politiŔku bitku. No, u velikom razgovoru za portal dalje.com u kojem priŔa o svom ×ivotnom, znanstvenom i ratnom putu otkriva kako u politici ipak ima neke druge planove. HDZ-u, Ŕija je Ŕlanica, spremna se odazvati, ako je pozovu. Ali za neke druge du×nosti.

  • Intervju: Mirna Őitum (prvi dio)
  • Ella Henderson: Hold on, we are going home
  • Video koji je pogledan viÜe od 6 milijuna puta!