mjesto za top banner

25. KOLOVOZA 2015. 23:20h

Branko Grčić: Banke će konverzija koštati preko 5 milijardi kuna

Branko Grčić i Zoran Milanović

Foto

Hrvatska
0

Tekst

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić u utorak je izjavio da Vlada tijekom rujna planira prihvatiti zakonsko rješenje kojim bi se trajno riješio problem kredita vezanih uz švicarski franak (CHF), procijenivši da će financijski trošak banaka na ime otpisa dijela glavnice tih kredita iznositi više od 5 milijardi kuna.

 

Grčić je istaknuo da se prijedlogom Vlade ide ka trajnom rješenju problema dužnika s kreditima u CHF, s obzirom da su sada u primjeni dvije privremene mjere - o smanjenju kamata na te kredite na 3,23 posto, uvedenu 2014. godine, te zamrzavanje tečaja CHF na 6,39 kuna za franak od siječnja ove godine.

"Apsurdno je da je dužnicima nakon 8 ili 9 godina otplate kredita u CHF glavnica veća nego u trenutku kada su ugovarali kredit. Stoga je ključno da se tim ljudima pomogne", izjavio je Grčić u razgovoru za Hinu.

Podsjetio je da je Vlada prepustila određeno vrijeme bankama da izravno s građanima iznađu odgovarajuće rješenje, no s obzirom da se to nije dogodilo, sada je donijela "vrlo snažnu političku odluku da se ide prema modelu trajnog rješavanja".

"Ovim modelom u potpunosti se želi izjednačiti dužnike u švicarskim francima sa onima koji imaju kredite u eurima. Time se eliminira problem utjecaja ekstremnog rasta tečaja CHF na povećanje glavnice i ukupnog iznosa potrebne otplate kredita u švicarcima. Zapravo se time u idućem razdoblju u otplati ostatka duga u potpunosti oni izjednačavaju s građanima koji su zaduženi u eurima", istaknuo je Grčić.

Kako je pojasnio, razlika koja je stvorena u prethodnom razdoblju se otpisuje, odnosno glavnica kredita se smanjuje, a taj ukupni trošak smanjenja ide na teret bankarskog sektora.

"Samo pretvaranje kredita bi se događalo prema tržišnom tečaju, znači onom koji će biti na dan konverzije, pri čemu bi se onda unazad računala razlika rasta glavnice temeljem tečajnih razlika i na taj način bi se utvrdio ukupni porast izazvan rastom tečaja CHF koji bi išao u otpis", pojasnio je Grčić.

Bankarski sektor moći će to koristiti kao poreznu olakšicu, što im je dijelom pomoć u lakšem svladavanju tog tereta koji se sad pojavljuje u njihovim bilancama, kazao je Grčić.

Izložio je primjer kredita od 100.000 eura i isto toliko CHF, koji su sklopljeni u godinama 2005., 2006. i 2007. s rokom vraćanja od 25 godina, dakle otplaćuju se oko 8-9 godina. Bez privremenih mjera Vlade, odnosno najavljenog trajnog rješenja, razlika u iznosima otplate je od 25 do 30.000 eura, napomenuo je Grčić.

Razlika između 25 i 30 tisuća eura nastaje vezano uz godinu kad je zaključen ugovor.

"Kad se to svede na svih 53.000 partija kredita u francima, ta razlika ukupno raste na preko 5 milijardi kuna, i toliko će otprilike otpis stajati bankarski sektor", rekao je Grčić.

Ukupno, kako je naveo, vrijednost kredita u CHF doseže protuvrijednost od 23 milijarde kuna.

Mjere vlade, istaknuo je, odnosit će se na sve kredite u CHF, pri čemu se više od 90 posto njih odnosi na stambene kredite.

Vlada planira do početka listopada usvojiti sve potrebne zakonske akte kako bi se provelo trajno rješavanje tog problema. Grčić ističe da se još razmatra hoće li se to učiniti uredbom Vlade ili prijedlogom izmjena zakona.

"Očekujemo da bi 1. listopada cijela priča krenula u smislu pretvaranja kredita iz CHF u eure, da bi banke krenule u izračun otpisa za svaki pojedini kredit i time bi se stvorila osnova za otpis dijela duga, kao i preračun ostatka duga prema kriterijima kredita u eurima", naveo je Grčić, dodavši kako se procjenjuje da bi vrijeme od tri mjeseca, dakle do kraja godine bilo dovoljno da se izvrši pretvaranje kredita u eure.

"Do kraja godine istovremeno bi prestale važiti privremene mjere, a banke bi mogle uključiti dio tih otpisa već u ovoj godini u porezne olakšice", naveo je Grčić.

 

  • Intervju: Mirna Šitum (drugi dio)

    Profesoricu Mirnu Šitum, pročelnicu za zdravstvo grada Zagreba, najavili smo prije desetak dana kao HDZ-ov tajni adut u utrci za gradonačelnicu Zagreba ako se Zagrebu dogode prijevremeni izbori. Ugledna doktorica, sveučilišna profesorica, članica HAZU-a, dragovoljka Domovinskog rata koja je ranjena na prvoj crti bojišnice i koja od nedavno savladava i komunalne probleme kao predsjednica Nadzornog odbora Zagrebačkog holdinga činila se kao idealna osoba za tu političku bitku. No, u velikom razgovoru za portal dalje.com u kojem priča o svom životnom, znanstvenom i ratnom putu otkriva kako u politici ipak ima neke druge planove. HDZ-u, čija je članica, spremna se odazvati, ako je pozovu. Ali za neke druge dužnosti.

  • Intervju: Mirna Šitum (prvi dio)
  • Ella Henderson: Hold on, we are going home
  • Video koji je pogledan više od 6 milijuna puta!